Hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP) - Opstrukcija pluća

Šta je HOBP?

Hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP) je jedna od bolesti pluća u čijoj se osnovi nalazi trajno suženje disajnih puteva – opstrukcija pluća tj. bronhija, koje dovodi do otežanog disanja. HOBP obuhvata nekoliko stanja, od kojih je najčešći hronični bronhitis i emfizem.

  • Hronični opstruktivni bronhitis gde je dominantna tegoba: kašalj sa iskašljavanjem, osećaj nedostatka vazduha
  • Emfizem pluća kod koga je dominantna tegoba progresivno zamaranje (gde u osnovi stoje nepovratne promene u plućnom tkivu).

Većina bolesnika nije ni svesna bolesti sve dok ona ne počne da se manifestuje kroz ozbiljne komplikacije. Hronična opstruktivna bolest pluća može da bude smrtonosna.

Bol u plućima i ostali simptomi opstrukcije pluća

HOBP je uglavnom izazvana dugotrajnim izlaganjem štetnim česticama i gasovima koji oštećuju pluća. Najvažniji faktori rizika uključuju:

  1. Pušenje
  2. Zagađenje vazduha – izloženost spoljašnjem (industrijskom, saobraćajnom) i unutrašnjem zagađenju (dim iz ložišta, loš ventilacioni sistem) može povećati rizik od razvoja bolesti.
  3. Genetika – osobe sa genetskom predispozicijom
  4. Respiratorne infekcije – česte respiratorne infekcije, naročito u detinjstvu, mogu povećati rizik od razvoja hroničnih plućnih bolesti.
  5. Starosna dob – rizik od razvoja HOBP raste sa godinama, posebno kod osoba koje su duže izložene štetnim faktorima, kao što je pušenje.

 

HOBP se karakteriše upalom disajnih puteva i oštećenjem plućnog tkiva. Ključni simptomi HOBP-a koji su karakteristični su:

 

  1. Kašalj i iskašljivanje gustog šlajma – ispuvljak je bele boje, mada može biti obojen i penušav (tri meseca godišnje u toku poslednje dve godine) – javlja se i noćni kašalj i pomodrelost lica, usana i prstiju
  2. Sviranje u grudima
  3. Osećaj nedostatka vazduha
  4. Usled gomianja ugljen-dioksida u krvi može doći i do nemira, drhtanja, crvenilo očiju, pospanosti, otoka na nogama, nabrekle vene vrata
  5. Staklasti nokti
  6. Iskašljavanje krvi
  7. Ubrzano umaranje i smanjenje fizičke aktivnosti
  8. Gubitak težine
  9. Depresivnost

Dijagnostika

Rana dijagnoza bolesti je vrlo jednostavna i jako važna.
Dijagnoza HOBP zasniva se na kombinaciji simptoma, faktora rizika i testova funkcije pluća. Najvažniji dijagnostički testovi uključuju:

  1. Spirometrija: Ovo je ključni test za dijagnozu HOBP-a. Spirometrija meri količinu vazduha koju pacijent može udisati i izdisati, kao i brzinu izdisaja. Smanjenje FEV1 i FEV1/FVC ukazuje na opstruktivnu bolest disajnih puteva, što je karakteristično za HOBP.
  2. Rendgenski snimak pluća – može se koristiti za isključivanje drugih plućnih bolesti i procenu oštećenja pluća.
  3. CT skener pluća – pomoću CT skeniranja može se detaljnije prikazati struktura pluća i proceniti prisustvo emfizema ili drugih patoloških promena.
  4. Testovi za procenu gasnih razmena – merenje nivoa kiseonika i ugljen-dioksida u krvi (arterijska gasna analiza) može pomoći u proceni ozbiljnosti bolesti i potrebe za terapijom.

Važno je kod bolesnika sa HOBP isključiti druge bolesti sa sličnim simptomima, kao što su bronhijalna astma, karcinom pluća, otkazivanje srca iz drugih razloga, proširenja bronhija i upala sinusa.

Kako izlečiti opstrukciju pluća

Lečenje HOBP-a uključuje metode kojima će se ublažiti simptomi, usporiti progresija bolesti i poboljšanje kvaliteta života.

  1. Prestanak pušenja – prestati pušiti je najvažniji korak u prevenciji pogoršanja simptoma i progresije bolesti.
  2. Bronhodilatatori – lekovi koji šire disajne puteve i olakšavaju disanje. To mogu biti beta-agonisti (kratkodelujući i dugodelujući) i antimuskarinski lekovi.
  3. Inhalacioni kortikosteroidi – ovi lekovi smanjuju upalu u disajnim putevima i mogu pomoći u kontroli simptoma, posebno kod pacijenata sa često pogoršavajućim simptomima.
  4. Oksigenoterapija – u teškim slučajevima HOBP-a, kada pluća više ne mogu obezbediti dovoljnu količinu kiseonika, primena terapijskog kiseonika je neophodna.
  5. Rehabilitacija pluća – programi fizičke rehabilitacije mogu pomoći pacijentima da poboljšaju svoju fizičku izdržljivost (vežbe disanja, vibraciona masaža i fizičke vežbe, koje su primerene stanju pacijenta)
  6. Vakcinacija – pacijentima sa HOBP-om preporučuje se vakcinacija protiv sezonskog gripa kako bi se smanjio rizik od respiratornih infekcija koje mogu pogoršati stanje.
HOBP

 

Terapija uključuje i mere vezane za smanjivanje faktora rizika, kao što su prestanak pušenja, izbegavanje aerozagađenja.

Antibiotike treba uzimati strogo kontrolisano i isključivo po savetu lekara, tek onda kada pacijent ima povišenu temperaturu ili prebojen ispljuvak ili ispljuvak neprijatnog mirisa, kao i u slučaju upale pluća koja je česta komplikacija ove bolesti.

Prevencija

Prevencija HOBP-a (hronične opstruktivne bolesti pluća) uglavnom je usmerena na izbegavanje pušenja i smanjenje izloženosti zagađivačima vazduha. Rana dijagnoza i pridržavanje terapijskih protokola mogu pomoći u efikasnom upravljanju bolešću i poboljšanju kvaliteta života.

Poliklinika ORTO MD

SPECIJALISTIČKA ORDINACIJA ZA ORTOPEDIJU

Futoška 117,
21000, Novi Sad,
Telefon: +381 (21) 382 20 93

Email: ortopedijamd@gmail.com

Hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP) – Opstrukcija pluća
This website uses cookies to improve your experience. By using this website you agree to our Data Protection Policy.
Read more